NTC - Sustav učenja (Nikola Tesla centar – Odsjek Mense za darovite), čiji je autor dr. Ranko Rajović stvorio je sistem učenja zasnovan na teorijskim osnovama neurologije, neuropsihologije i drugih nauka, posebno pedagoških. Radi se o novom pristupu učenja, u kojem dominira misaona aktivnost djeteta i njegov uspješan razvoj. Program nudi načine prepoznavanja darovite djece, njihove karakteristike i putove ka povećanju IQ, razvoja sposobnosti i stvaralačkog mišljenja. Naglašava se značaj obitelji i šire društvene zajednice (vrtići, škole, centri za darovite) u razvoju darovite djece.

Neka djeca skaču i vrte se

Odrasli često iz najbolje namjere rade velike greške, koje se kasnije ne mogu popraviti. Bezazlene igre kao što je skakanje, okretanje u krug ili hodanje po rubnjacima često zabranjujemo, iako se danas zna da to dijete radi instiktivno – jer na taj način dodatno stimulira razvoj sinapsi (osnovne neuronske veze), a dokazano je da od broja tih osnovnih neuronskih veza zavisi ukupna inteligencija. U prirodi je djeteta do sedme godine, pa i kasnije, da skače, da se penje, provlači, vrti i prevrće, da ispituje ravnotežu kroz granične položaje. Samo što su nekad djeca to radila u prirodi, a danas skaču po foteljama i penju se po policama umjesto po drveću. Kad vide dijete koje sjedi u fotelji i ljulja se, lupajući glavom u naslon, jer mu je dosadno, mnogi će roditelji to pokušati spriječiti. Misle da to nije u redu, a zapravo dijete u tom trenu ispred sebe zamišlja neku nevidljivu liniju i odbija se da bi je doseglo. Kad mu dosadi, ono pomakne liniju i počne udarati još jače da bi joj se približilo. U tom trenu aktivni su svi mišići, od malih prstiju na nogama do vratnih mišića. Tu kontrolu radi mozak i to je dodatna stimulacija. Isto je s djetetom koje se vrti u krug dok ne padne, a mi mu ne damo. Neki roditelji čak misle da će poremetiti nešto u mozgu kad se puno vrti u jednu stranu pa ga oni odvrte na drugu, što je greška. Rotacija oko svoje osi jedan je od najkompliciranijih pokreta u prostoru i dijete instinktivno radi ono što je mu je potrebno. Ono tim vježbama razvija svoje sinapse, a upravo je razdoblje do sedme godine vrijeme najintenzivnijeg razvoja mozga. Ako u tom razdoblju dijete nema te igre, razvit će manji broj sinapsi u pojedinim regijama mozga, a taj manji broj sinapsi će se pokazati kao problem kad krene u školu. Zato djeci treba široka stimulacija, a to je najbolje kroz one zaboravljene dječje igre koje uključuju vježbe trčanja, preskakanja, provlačenja, boravak u prirodi...

UTJECAJ TV-A

Na žalost, odrasli često još više griješe kada dijete koje želi skakati, trčati, penjati se po drveću, zatvore u njegovu sobu i kupe mu TV ili kompjutor. To je djetetu zanimljivo i ono može provesti po 2-3 sata gledajući TV ili igrajući neku videoigricu, ali to nije fiziološka aktivnost, a posebno ne u prvih 5-7 godina života kada se mozak najviše razvija. Postoje istraživanja koja ukazuju na izravnu štetu koju to ostavlja na intelektualni razvoj djeteta. Primjerice, pokazalo se da u gotovo svim oblicima poremećaja pažnje i problema s koncentracijom postoji problem s akomodacijom oka. Taj fiziološki proces razvija se brzim pokretima oka, praćenjem predmeta, trčanjem i preskakanjem prepreka. Aktivnosti poput igara loptom upravo idealno pogoduju njegovu razvoju, dok se gledanjem u ekran taj razvoj zapostavlja. Naravno, ne treba biti radikalan i stvari primjenjivati doslovno pa djeci onemogućiti svaki doticaj s televizorom i kompjutorom. To su veoma korisne stvari i dijete uz njihovu pomoć može puno naučiti, ako gleda obrazovne emisije ili rješava logičke igrice, primjerice. Samo je pitanje koliko. Je li to jedan sat ili su to tri sata dnevno.

FINA MOTORIKA

Ako znamo da intelektualne sposobnosti zavise od broja sinapsi, a prsti formiraju najviše sinapsi, onda znači da naša fina motorika ima utjecaj na naše intelektualne sposobnosti. Na žalost, djeca u Europi tu jako zaostaju. Petogodišnjaci ne mogu podignuti četvrti prst kad ispruže dlan na ravnu podlogu. Rađena su istraživanja u Rijeci i Zagrebu koja su pokazala da 40 do 60 posto djece u dobi od 5 godina to ne može. To je prvi znak nedostatnog broja sinapsi, a problem je u tome što djeca nemaju gotovo nikakve igre s prstima. Dijete koje sjedi pred kompjutorom i igra igrice, stalno drži "miša" u istom položaju, prsti mu ne rade. Ako dopustimo da mu to i gledanje televizije postane glavna zanimacija, formirat će manji broj sinapsi, čime je izravno oštećeno.

REPRODUKTIVNO UČENJE JE ŠTETNO

Naša djeca u školama su pod stresom, a stres dolazi zbog reproduktivnog načina učenja. Dijete mora nešto ponoviti pet, deset ili petnaest puta da bi to memoriralo, ali se na taj način naučeno gradivo brzo zaboravlja i dijete je u stresu jer je svjesno da mu stalno izmiče neki stih ili dio definicije. A normalno je da mu izmiče, jer je dokazano da ono što smo naučili danas, istoga dana možemo ponoviti 80%. Već drugog dana smo na 45%, a poslije sedam dana na 10%. Dakle, postavlja se pitanje što smo uopće učili kad znamo samo toliko. Da bi se ta linija na grafikonu zaboravljanja podigla na 50%, jedina strategija u obrazovnom sustavu Europe bila je – ponavljanje. Svima nam je znana krilatica »Repetitio est mater studiorum«. No ako vi mozak tjerate da reproducira, on gubi sposobnost povezivanja. Najkvalitetnije učenje je asocijativno učenje, znanje koje se stječe putem asocijacija postaje funkcionalno i trajno. Osnova takvog učenja je pokret i igra.

Sjeverni medvjed i pingvin

Evo primjera kako s djecom razgovarati u duhu NTC sustava učenja:
Umjesto da pitate gdje žive sjeverni medvjedi, a gdje pingvini, radije pitajte dijete zašto sjeverni medvjedi ne jedu pingvine. Ako tako dođe do odgovora sigurno će ga upamtiti. Naravno da dijete neće iz prve nuditi odgovore, no smisao i jest u tome da ga ohrabrujemo da si postavlja pitanja i navodimo ga da razmišlja dok ne dođe do toga da se medvjedi i pingvini se ne mogu sresti jer žive na različitim polovima. Na taj način usvojeno znanje se teško zaboravlja.

Više o ovoj temi možete saznati:
1.    Na web stranici: http://ntc.mensa.hr
2.    U knjizi: Ranko Rajović; IQ djeteta – briga roditelja, za predškolski uzrast
3.    Na YouTube-u (ukucati Ranko Rajović)

Pripremila:
Vedrana Domaćinović, pedagog